25. MAJ – SVJETSKI DAN ŠTITNE ŽLIJEZDE

U svijetu se od 1995. godine obilježava 25. maj kao Svjetski dan štitne žlijezde, zajedno sa Sedmicom svjesnosti o bolestima štitne žlijezde. Obilježavanje ovog dana, čiji je inicijator krovna Svjetska asocijacija udruženja za bolesti štitne žlijezde Thyroid Federation International, podržavaju i najuticajnije svjetske medicinske organizacije kao što su Svjetska zdravstvena organizacija  (WHO), Evropsko društvo za štitnu žlijezdu (ETA), Američko društvo za štitnu žlijezdu (ATA) i mnoge druge. Cilj obilježavanja ovog dana je među građanima proširiti svijest o zdravlju štitne žlijezde, ranom otkrivanju bolesti štitne žlijezde, njihovoj prevenciji i liječenju, promovisanja razumijevanja napretka u liječenju bolesti štitne žlijezde, te naglašavanja važnosti uvođenja edukativnih i preventivnih programa. Danas su bolesti štitne žlijezde jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema koji zahvata značajan dio populacije naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života, posebno žene (svaka treća žena ima čvor u štitnoj žlijezdi: svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitne žlijezde). Štitna žlijezda, mala žlijezda leptirastog oblika smještena u donjoj polovini prednje strane vrata ispod grkljana, ima vrlo odgovornu ulogu u našem organizmu, zadužena je za proizvodnju hormona T4 i T3, koji utiču na pravilno funkcionisanje svih stanica, tkiva i organa organizma. Njihovo izlučivanje reguliše hipofiza (žlijezda u mozgu). Hormoni štitne žlijezde T3 i T4 regulišu brzinu metabolizma i utiču na kompletan razvoj organizma, na disanje, na spavanje, probavu, plodnost, aktivnost mozga te rad svih ostalih žlijezda u organizmu. Zato poremećaj rada štitne žlijezde čovjeku može stvoriti ozbiljne probleme. Zanemarivanje simptoma je vrlo opasno jer se tako organizam iscrpljuje, a to olakšava razvoj drugih bolesti i snižava kvalitet života te skraćuje životni vijek. Vrlo čest problem je što se simptomi javljaju veoma sporo i pripisuju se svemu samo ne bolesti koja je povezana sa štitnom žlijezdom, većina bolesniak se i privikava na njih pa ih kasnije smatraju normalnima i rjeđe se odlučuju na pomoć doktora. Impresivan je podatak da 60% osoba sa poremećajem štitne žlijezde nije svjesno svog stanja. Ne samo pacijenti, već i doktori često lutaju dok ne dođu do prave dijagnoze. Koliko je to velik i važan zdravstveni problem, govori i inicijativa doktora specijalista za štitnu žlijezdu zapadnih zemalja da bi svi stanovnici stariji od 35 godina trebali pregledati štitnu žlijezdu kako bi se što ranije otkio njen poremećaj i započelo liječenje. Rano otkrivanje bolesti štitne žlijezde može na m pomoći da izbjegnemo neugodne tegobe i opasne komplikacije. Problemi sa štitnom žlijezdom se javljaju kada je njen rad oslabljen ili pojačan, ili se stvaraju čvorovi u štitnoj žlijezdi. Jasminko Razić RTV Živinice

Pročitajte prvi vijesti iz Živinica na Vašem uređaju, pretplatite se sada.

Pročitajte više
Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje Vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s tim slažete, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj više