Tehnograd

“Burn out” sindrom uvršten u šifrarnik bolesti FZO RS

Sindrom “izgaranja/sagorijevanja na poslu” je toliko učestao i rasprostranjen u svim oblastima rada da je i zvanično postao dijagnoza.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) uvrstila je stres na radnom mjestu u priručnik Međunarodne klasifikacije bolesti a u skladu sa tom odlukom Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske će u šifarnik bolesti uvrstiti ovu dijagnozu već od početka sljedeće godine (2022.g.)

Sindrom sagorijevanja nastaje kao posljedica izloženosti hroničnom stresu na poslu koji nije uspješno prevaziđen a karakterišu ga tri osnovne dimenzije:

– osjećaj nedostatka energije ili iscrpljenost,

– negativna osjećanja u vezi s poslom i

– smanjena produktivnost

Izgaranje ili sagorijevanje na poslu predstavlja situaciju u kojoj faktori posla u interakciji s radnikom mijenjaju njegovo psihološko ili fiziološko stanje do te mjere da odstupa od normalnog funkcionisanja.

“Burn out” sindrom je fizički, mentalni i emocionalni odgovor na vrlo intenzivan i dugotrajan stres i najčešće je povezan s pojavom simptoma anksioznosti i depresije kod radnika. Javlja se u radnim sredinama u kojima se pojedinci susreću sa problemom nesigurnosti za svoje radno mjesto, gdje nema kontrole rada i odgovarajuće zaštite radnika, kad su radnici neadekvatno plaćeni , u lošim relacijama sa saradnicima i nadređenima i kod onih koji rade prekovremeno bez mogućnosti dovoljnog sedmičnog i godišnjeg odmora.

Sindrom sagorijevanja ima tri faze:

Prva faza – psihološke i fiziološke reakcije poput razdražljivosti, anksioznosti, lupanja srca, nesanice, zaboravnosti i problema s koncentracijom.

Druga faza – je reaktivna gdje dolazi do kašnjenja na posao, odlaganja ili izbjegavanja radnih zadataka, stalnog umora, porasta cinizma, nekada i do povećane konzumacije psihoaktivnih supstanci ili potpune apatije.

Treća faza – faza istrošenosti, kada se javlja hronična depresija, fizička i psihička iscrpljenost uz moguće prisustvo suicidalnih misli.

Simptomi sagorijevanja su slični kao i kod stresa ali uz fizičku i emocionalnu iscrpljenost uključuju i rastuće negativan stav prema sebi, poslu i životu uopšte.

Postoje određene strategije koje svakom od nas mogu pomoći a uključuju osnovnu brigu o sebi, poput dovoljno sna uz redovnu i odgovarajuću ishranu sa manje kofeina i nikotina, fizička aktivnost, aktivan društveni život, upražnjavanje hobija i svakodnevnih, sitnih životnih zadovoljstava.

Važno je prepoznati izvore stresa na poslu i ne dopustiti da posao zavlada životom a obaveza svakog poslodavca bi trebala da bude sprovođenje mjera za očuvanje zdravlja zaposlenih na radnom mjestu u vidu boljih uslova rada i izbalansiranih potraživanja i očekivanja od zaposlenika.

RTVSlon/Akta.ba

Pročitajte prvi vijesti iz Živinica na Vašem uređaju, pretplatite se sada.

Pročitajte više
Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje Vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s tim slažete, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj više