Gagné: U BiH još 150 ljudi koji su u riziku da ostanu bez državljanstva

Apatridnost ima izrazito negativan utjecaj na živote pojedinaca. Posjedovanje državljanstva nužno je za punopravno učestvovanje u društvu i predstavlja preduvjet za ostvarivanje cijelog niza ljudskih prava poput prava na zdravstvo, školstvo, udaju/ženidbu, a osim toga osobe bez državljanstva rađaju i djecu bez državljanstva.

Stoga je UNHCR pokrenuo kampanju #Ibelong, a kako je u razgovoru za Fenu ispričala predstavnica UNHCR-a u BiH Lucie Gagné od početka te globalne kampanje, posvećene iskorjenjivanju slučajeva osoba bez državljanstva ili apatridije, bilo je mnogo političke volje iz brojnih država da djeluju s konkretnim aktivnostima.

Tokom 2019. godine organiziran je poseban segment na Globalnom forumu za izbjeglice na kojem je 78 država pružilo obećanja da će se poduzeti 270 različitih aktivnosti kako bi se riješili slučajevi apatridije u svijetu.

Do sada je već 37 takvih preuzetih odgovornosti implementirano, zbog čega Gagné smatra da je ostvareno mnogo napretka u tom smislu, a posebno jer se sve više aktivnosti sada provodi i na nivou lokalnih zajednica budući da je za rješenje ovog pitanja potrebno uključenost svih.

– Uz sav trud koji je uložen, moram napomenuti da je do sada 800.000 ljudi riješilo svoj status državljanstva, a to je ogroman broj. Samo u 2020. godini 67.000 ljudi je riješilo svoj status – dodala je Gagné.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina mnogo posla je urađeno i trenutno UNHCR ima podatak o nekih 150 ljudi koji su u riziku da ostanu bez državljanstva, a mnogo je razloga zbog kojih dolazi do toga.  Na primjer, raspad bivše države, ekonomsko, socijalno i političko isključivanje iz društva kada su u pitanju određene manjine, nedostatak dokaza, odnosno dokumenata kojima bi se mogla dokazati registracija u matičnim knjigama rođenih, kao i zahtjevne birokratske procedure.

Osobe koje su pogođene ovim pitanjem podijeljene su u dvije kategorije. To su Romi, posebno oni koji su rođeni izvan BiH, a imaju roditelje koji su iz BiH, ali nemaju dokumente da to dokažu ili dokumenti nisu međunarodno priznati ili je u pitanju problem da se neki podaci trebaju ispraviti, a ne postoji mogućnost da otputuju i riješe te stvari.

Drugi dio populacije, kaže Gagné, su izbjeglice iz Hrvatske koji su u Bosni i Hercegovini, ali trenutno su u nekom pravnom limbu jer nikada nisu bili u mogućnosti regulirati svoj status u zemlji.

Rješenje za ta pitanja vidi u tome da se sve zainteresirane strane udruže budući da su vlasti u BiH 2019. godine zajedno s drugim državama dale obećanja da će učiniti sve da iskorijene slučajeve apatridije do 2024. godine.

RTVSlon/Fena

Pročitajte prvi vijesti iz Živinica na Vašem uređaju, pretplatite se sada.

Pročitajte više
Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje Vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s tim slažete, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj više