Kada legalni sistemi ne mogu reagovati na vrijeme tu je SIVA EKONOMIJA

Vlastiti biznis u Bosni i Hercegovini podrazumijeva borbu na tržištu sa sivom ekonomijom

Dok se Bosna i Hercegovina susreće sa problemom odlaska mladih iz BiH, većinski zbog nemogućnosti zapošljavanja, s druge strane imamo povećan broj mladih poduzetnika koji pribjegavaju pokretanju vlastitog biznisa.

Na području Tuzlanskog kantona, na kraju 2018. godine, evidentirano je 79.378 nezaposlenih osoba sto je u odnosu na kraj 2017. godine (84.250) manje za 4.872 osobe, odnosno 5,78 posto.

Pojedini mladi koji su prihvatili da proces učenja i osposobljavanja za posao ne završava uspješnim okončanjem određenog stepena obrazovanja, i dalje nastavljaju jačati svoje kapacitete bilo da su zaposleni ili nezaposleni.

Admir Čavalić ekonomski analitičar i profesor na Ekonomskom fakultetu, Univerziteta u Tuzli  smatra da mlade osobe trebaju iskoristiti priliku koja im se pruža kroz djelovanje određenih programa kao što su ”START UP ” da razviju vlastiti biznis naročito zbog toga što mladi ljudi imaju dovoljno hrabrosti i vremena.

Da li smatrate da bi mladi trebali biti odvažniji u pokušaju da pokrenu vlastiti biznis u Bosni i Hercegovini ?

”Da, apsolutno da. Ovo nije naivni optimizam, već razumijevanje činjenice da živimo u najboljem od mogućih svjetova tj. da mladi u odnosu na ranije generacije nikada nisu imali više mogućnosti za uspjeh. Sa druge strane, ovo znači i veliku odgovornost što nerijetko može biti psihički teret za mladu osobu.”

Da li je moguće spriječiti neupitan odlazak mladih ukoliko im se pruži prilika u BiH ?

”Nažalost, ne. Iskustva zemalja poput Bugarske i Rumunije, pa eto sada i Hrvatske, pokazuju da nas očekuje «drugi talas» odlaska nakon ulaska Bosne i Hercegovine u EU. Inače, naša blizina EU je naš potencijal i prokletstvo, u isto vrijeme. Potencijal u kontekstu privlačenja stranih direktnih investicija, određene sigurnosti i slično, a proklestvo jer to plaćamo trećinom naše populacije (koja mora otići vani).”

Smatrate li da mlade osobe trebaju iskoristiti priliku koja im se pruža kroz djelovanje određenih programa kao što su ”START UP ”, da razviju vlastiti biznis ?

”Da, naročito zbog toga što mlade osobe imaju dovoljno hrabrosti i vremena da učestvuju u datim programima i iskoriste sve šanse koji isti nude. Zbog toga često kao predavač ohrabrujem mlade osobe da se prijavljuju na što više programa. Najveće koristi  toga se odnose na umrežavanje (networking), jer na kraju se vaša karijera svodi na to koga imate u telefonskom imeniku.”

Mladi smatraju da ne dobijaju dovoljne naknade za poslove koje obavljaju,  pa upravo zbog toga se radije odlučuju da budu ekonomski neaktivni ili da napuste državu. Kako Vi to komentarišete ?

”To je prirodni tržišni proces. Jedna od komparativnih prednosti mlade osobe je što je njena cijena rada niža u odnosu na starije. E sada, to možete posmatrati kao nedostatak i nepravdu, ali isto tako i kao prednost i šansu za uspjeh na tržištu rada.
Moram dodati i da su finansijske potrebe mladih osoba dosta skromnije. Shodno tome, cijena rada nije i ne smije biti izgovorom za ekonomsku neaktivnost.”

Prema Izvještaju Europske komisije o napretku Bosne i Hercegovine- SIVA ekonomija čini četvrtinu BDP.a .Prema Vašem mišljenju koji su to ključni faktori za pojavu sive ekonomije ?

”Siva ekonomija je uvijek posljedica, simptom itd.  Kada imate rigidan sistem, previše fiskalnog opterećenja i uopšteno korumpiranost elemenata datog sistema, onda je sasvim očekivano da se kao reakcija na navedeno pojavi tzv. siva ekonomija. Svi vole da rade po zakonu, pošteno, barem više od 95% populacije (radnika i privrednika). Međutim problem je kada ti zakoni nisu pošteni, ili ih neko nepošteno tumači/implementira. Dakle, lijek za sivu ekonomiju je fleksibilniji ekonomski sistem koji će biti inkluzivan u smislu da dobrovoljno prihvati što više radnika/privrednika.”

Kakav bi to bio najpoželjniji model za rješavanje problema sive ekonomije u BiH ?

”Ekonomski model zasnovan na: (1) manjim porezima; (2) fleksibilnijoj regulativi; (3) efikasnijoj administraciji/birokraciji, uz naravno (4) bihevioralni destimulans za loše ponašanje (u odnosu na dobro).”

Da li siva ekonomija ima svoje dobre i loše strane, ako DA, koje su ?

”Loše su očigledne i možda nema smisla da ih ponavljam. Međutim, intelektualno provokativnije i zanimljivije je navesti dobre strane sive ekonomije. Dakle, osnovni benefit sive ekonomije je što zapošljava i stvara novu vrijednost. Ekonomski posmatrano, ne pravno, politički, birokratski itd., proizvod/usluga je proizvod/usluga, bez obzira da li nastao u okviru sivih ili legalnih ekonomskih tokova. Nova vrijednost je nova vrijednost. Isto vrijedi i za poslove. Još jedan benefit sive ekonomije se odnosi na rješavanje nekih ekstremnih situacija, kada legalni sistemi ne mogu reagovati na vrijeme. Dozvolite da pojasnim. Zamislite da Vam treba neki lijek koji će Vam spasiti život, a da ga ne možete dobiti legalnim putem, barem na vrijeme (dakle, ne govorim o crnom tržištu tj. lijek nije zabranjen kao takav). Siva ekonomija je tu da pomogne i spasi Vaš život. Na kraju, moram zaključiti da je siva ekonomija kao takva loša pojava i prije svega odraz većih problema.”

Imate li neku motivirajuću poruku mladim ljudima ? Zašto bi trebali ostati ovdje i pokrenuti vlastiti biznis prije nego se bez ikakvog razmišljanja odluče ‘pak otići ?

”Bosna i Hercegovina je relativno pogodna zemlja za uspjeh. Konkurentnost je veoma niska. Šta ovo znači za mladu osobu? Treba vam veoma malo, ali baš malo da budete bolji u odnosu na ostatak od 3.5 miliona stanovnika. Pročitajte malo više knjiga, naučite novi jezik, utrošite 10.000 sati i postanite ekspert u nekom polju i to je to. Naravno, postojeći sistem će otežati vašu tranziciju, ali pitanje se odnosilo na motivirajuću poruku, tako da to ne bih komentarisao.”

 Autor: Rusmir Bošnjaković

Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.