Kakva je uloga vodnih resursa Bosne i Hercegovine u prilagođavanju klimatskim promjenama?

Trenutna pandemija koronavirusa nam ukazuje na važnost očuvanja vode i vodnih resursa. Danas kada se obilježava Svjetski dan voda i kada je jedna od najvažnijih mjera za zaštitu redovna, sigurna i efektivna higijena ruku, važno je podsjetiti se kako klimatske promjene i odgovorno upravljanje vodnim sistemom utiče na dostupnost vode za sve.

Da li ste posljednjih godina uočili da BiH rijeke više nemaju visok vodostaj početkom proljeća, nastao i topljenjem snijega i jakim proljetnim kišama? Jeste li pokisli zbog neočekivano jakog pljuska u toku proljeća? Kruženje vode u prirodi koje smo u školi upoznali kao vodni ciklus je već pod utjecajem klimatskih promjena, naročito globalnog zagrijavanja.

Dok su ukupne količine padavina u BiH područjima slične ranijima, njihov raspored u toku godine se mijenja, donoseći kraće pojave jako intenzivnih padavina, kao i sušnije periode. Visina snježnog pokrivača u prosjeku opada. Količina i distribucija padavina i posljedično i dostupnost vode u vremenu je drugačija nego ranije, što utječe na sve korisnike voda – stanovnike, privredu, ekosisteme.

Stručnjaci naglašavaju da će sa daljim porastom prosječne temperature biti povećano i isparavanje vode i sadržaj vlage u toplijem zraku, što će u neke dijelove svijeta donijeti i jače padavine, posljedično i češće poplave, ali samo u određenim periodima godine. Takve promjene vode i većem oticanju voda poslije kiše, a manjoj infiltraciji u tlo a time i smanjenoj prihrani podzemnih rezervoara vode, iz kakvih se vodom snabdijeva većina stanovnika BiH.

Većina javnih vodovodnih sistema u BiH vodu za opskrbu stanovništva zahvata iz podzemnih izvora. Tek manji broj nema dostupne takve izvore i vodu zahvata iz otvorenih vodotoka, gdje je kvaliteta takve vode značajno lošija i većinom traži (skupo) prečišćavanje. Ali ako se podzemne vode ne obnavljaju i ako je pritisak na crpljenje iz takvih izvora rastući, do kada možemo tako raditi, ugrožavamo li budućnost naše djece takvim ponašanjem? I da li uopće tu zahvaćenu vodu dobro koristimo?

Javni vodovodni sistemi u BiH u prosjeku procjenjuju da za manje od 50% zahvaćene vode uspiju ispostaviti račun (koji nije uvijek i plaćen). Nažalost, više od 50% spada u kategoriju tzv. neprihodovane vode. To je prije svega voda koja je iscurila u cijevima prije nego je došla do svog korisnika, ali i voda čija potrošnja nije ispravno registrirana npr. zbog neispravnog vodomjera pa i zbog ilegalnog priključivanja na sistem.

Za potrebe stanovnika i privrede zapravo crpimo dva puta više vode, većinom iz podzemlja, nego bi zapravo trebali – a time dodatno ubrzavamo smanjenje količine tako dostupne vode. Dodajmo tome i ispuštanje neprečišćene vode natrag u prirodu, čime se smanjuje i kvaliteta smanjenih količina dostupne vode za sve naše i potrebe ekosistema, u pitanju je problem čije se rješavanje ne može više odlagati.

Zašto smo došli u situaciju da naši vodovodi imaju tako visoke gubitke i neracionalno koriste rezerve dostupne vode za piće? Više je razloga, od nedovoljno preciznog zakonskog utvrđenja odgovornosti za održavanje vodovodne mreže i prikupljanja i izdvajanja sredstava za tu svrhu, rješavanja problema nezaposlenosti prekomjernim zapošljavanjem u javnim službama što financijski opterećuje poduzeća i preusmjerava novac koji se možda i utrošio na poboljšanje stanja infrastrukture u plaće zaposlenih, nerazdvajanja troškova različitih usluga jednog komunalnog poduzeća i time i nepoznavanja ukupnih troškova usluge vodosnabdijevanja čime bi cijena bila bolje određena, nekvalitetne politike subvencioniranja kojom se često umjesto samo potrebitima subvencioniranje cijene usluge osigura i onima kojima to realno nije potrebno (pa i vrlo bogatima)…

Dosta je međusobno povezanih razloga, ali sigurno ne i nerješivih problema. A rješenje ne mora biti posve jednako u svim sredinama. No poželjno je slijediti osnovna načela osiguranja učinkovitosti vodovodnog sistema i određivanja cijene usluge vodosnabdijevanja – više o tome je UNDP-ev projekt Goal-WaterS, koji finansira VladaŠvedske, ponudio na https://goalwaters.ba/bs/pocetna/

Autori: Branko Vučijak, Alisa Grabus

Pročitajte prvi vijesti iz Živinica na Vašem uređaju, pretplatite se sada.

Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje Vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s tim slažete, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj više