Tehnograd

Oporavak proizvodnje za globalnu ekonomiju do 2023.

Nakon snažnog oporavka koji je globalna ekonomija doživjela u 2021., u ovoj godini se ona suočava s izrazitim usporavanjem zbog prijetnji od novih sojeva koronavirusa i povećanja inflacije, duga i nejednakosti prihoda, što bi moglo ugroziti oporavak u ekonomijama u nastanku i razvoju.

Očekuje se znatno usporavanje globalnog rasta, sa 5,5 posto iz 2021. godine na 4,1 posto u 2022. i 3,2 posto u 2023. godini, kako se velika potražnja iz prethodnog perioda bude smanjivala, a fiskalna monetarna podrška prekidala širom svijeta.

S obzirom na brzo širenje omikron soja koronavirusa, smatra se da će pandemija u kratkoročnom periodu i dalje nastaviti prekidati ekonomske ektivnosti. Primjetno je i usporavanje u glavnim ekonomijama, uključujući SAD i Kinu, koje će uticati na vanjsku potražnju u ekonomijama u nastanku i razvoju, prenosi Bankar.me.

U vremenima kada vlade u mnogim zemljama u razvoju nemaju prostora za pružanje potrebne podrške ekonomskoj aktivnosti, novi talasi oboljelih od covida-19, trajna uska grla u lancu snabijevanja i inflatorni pritisak, kao i povećane finansijske osjetljivosti u velikim područjima u svijetu, bi mogli povećati rizik od otežanog zaduživanja.

– Svjetska ekonomija se istovremeno suočava s covidom-19, inflacijom i neizvjesnosti politike i ne zna se kakva će biti potrošnja i monetarne politike vlada. Sve veća nejednakost i sigurnosni problemi su naročito štetni za zemlje u razvoju. Da bi se više zemalja postavilo na povoljnu putanju rasta, potrebno je koordinisano međunarodno djelovanje, kao i sveobuhvatan niz odgovora nacionalnih politika ­ rekao je David Malpass, predsjednik Grupacije Svjetske banke.

Usporavanje će se poklopiti s povećanjem razlika u stopama rasta između naprednih ekonomija i ekonomija u razvoju. Očekuje se da će se rast u naprednim ekonomijama smanjiti s 5 procenata u 2021. na 3,8 u 2022. i 2,3 u 2023., što predstavlja nivo, iako opadajući, dovoljan da se proizvodnja i investicije vrate u pretpadnemijske trendove u tim ekonomijama. Međutim, u ekonomijama u nastanku i razvoju se očekuje pad sa 6,3 procenta u 2021. na 4,6 u 2022. i 4,4, u 2023. Sve napredne ekonomije će do 2023. dostići puni oporavak proizvodnje, dok će proizvodnja u ekonomijama u nastanku i razvoju ostati 4 procenta ispod pretpandemijskog obima.

Za mnoge ranjive ekonomije to će nazadovanje biti čak i veće, proizvodnja u slabim i sukobima zahvaćenim ekonomijama će biti 7,5 procenata ispod svog pretpandemijskog obima, a kod malih otočnih država 8,5 procenata ispod.

U međuvremenu, rastuća inflacija, koja naročito teško pogađa radnike s niskim primanjima, ograničava monetarnu politiku. Na globalnom nivou i u naprednim ekonomijama, inflacija je na najvišim nivoima još od 2008. Na tržištima u nastanku i ekonomijama u razvoju, dostigla je najviši nivo od 2011. Mnoge ekonomije u nastanku i razvoju povlače svoju podršku politike da bi suzbile inflatorni pritisak, dosta prije završetka oporavaka.

RTV Slon/Biznis Info

RTV SLON

Pročitajte prvi vijesti iz Živinica na Vašem uređaju, pretplatite se sada.

Pročitajte više
Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje Vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s tim slažete, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj više