Tehnograd

Šta dovodi do visokih cijena lijekova u BiH?

Bosnu i Hercegovinu su u proteklom periodu pogodila vrtoglava poskupljenja mnogih stvari, među kojima su se našli i lijekovi.

Iz Agencije za lijekove u BiH su kazali da oni predstavljaju prvu, ali ne i posljednju liniju u sistemu određivanja cijena lijekova u BiH.

“U drugoj liniji su fondovi zdravstvenih organizacija koji na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati niže cijene od onih koji se odrede po modelu, odnosno Pravilniku”, rekli su iz Agencije.

Kako se kontroliše cijena lijeka u BiH?

Već petu godinu za redom, Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine radi izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH.

“Izračun se radi na osnovu podzakonskog akta Pravilnik o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova u BiH, Pravilnikom je, između ostalog, definisano da su referentne države za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH: Srbija, Hrvatska i Slovenija, a da su rezervne zemlje Bugarska i Italija”, pojasnili su za Aktu, dodajući da je ovim aktom definisan izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka sa režimom izdavanja “lijek se izdaje uz ljekarski recept” (Rp) i visina veleprodajne marže (maksimalno 8%). Visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja.

Procjena ušteda na osnovu podataka o prijavljenim cijenama  u 2018. god (to su izračunate maksimalne veleprodajne cijene u 2017. godini) za lijekove sa režimom izdavanja “Lijek se izdaje uz ljekarski recept” (Rp) je 56 262 406,84 KM (ušteda oko 11%). Smanjenje cijena lijekova i uštede su imali fondovi i pacijenti za lijekove za koje participiraju/plaćaju a imaju režim izdavanja Rp.

“Iako je Pravilnik implementiran i dokazane su uštede, veliki broj lijekova je u Srbiji jeftiniji, a razlozi su niže stopa PDV-a (u BiH jedinstven PDV 17%), niže maloprodajne marže (u RS-u 20%, u Federaciji BiH 25%) i Srbija je daleko veće tržište što omogućava niže cijene lijekova”, pojasnili su iz Agencije.

Kazali su da postoji okvir za formiranje cijena lijekova i da nova poskupljenja u 2022. nisu isključena.

“Svakako uslovi na tržištu su takvi da dolazi do poskupljenja svih roba, pa je za pretpostaviti da će proizvođači iskoristiti zakonske okvire i podići cijene lijekova tamo gdje postoji mogućnost”, naglasili su.

Građani BiH ne plaćaju sve lijekove skuplje

Iz Farmaceutskog društva Republike Srpske su rekli da građani BiH ne plaćaju sve lijekove skuplje nego li građani u Hrvatskoj i Srbiji, jer inače građani Hrvatske koji žive u pograničnim predjelima ne bi prelazili na teritoriju BiH i kupovali određene lijekove.

“Analiza koju je uradilo udruženje “Misli dobro” je poslala pogrešnu i netačnu sliku u javnost da su svi lijekovi u BiH skuplji od zemalja regiona. Ovo udruženje je na kraju poredilo 5 lijekova (lijekovi su sa liste FZO RS i na njih se ne obračunava marža u apotekama; jedan od tih 5 lijekova je sa bolničke liste, lijek Herceptin, citostatik, ne prometuje se u apotekama) i zaključilo da su svi lijekovi u BiH skuplji od zemalja u regionu! Analiza koja su plasirali u javnost nije objektivna, kazali su iz ovog farmaceutskog društva.

Oni su dodali da postoje pravila kako se formira cijena lijeka u veleporodajama, kao i u apotekama.

“Max. VP marže su iznosile 8%, a max. MP marže 20%. PDV na lijekove u BiH je najvedi i iznosi 17%, za razliku od zemalja u regionu: Hrvatska 5%, Srbija 10%, Crna Gora 7%. Ovo bi mogao biti glavni uzrok većih cijena u BiH. Naravno, na to utiču i drugi faktori, kao što su cijene usluga nacionalnih agencija za lijekove (registracija lijeka, obnove registracije, kontrola prve serije, kontrola svake uvezene serije, prijava varijacija, izdavanje dozvola za uvoz …), carinske stope itd”, pojasnili su, dodajući da Smanjenje marži za 2% neće biti od neke pomoći našim građanima u smislu bolje dostupnosti i jeftinijih lijekova. Lijek koji je koštao 10 KM sada de biti 9,8 KM , i to pod uslovom da je marža ranije bila 20% pa
je sada spuštena na 18%.

Koje lijekove građani najviše kupuju?

Iz farmaceutskog društva RS su rekli da nema nikakave razlike u kupovini lijekova u periodu pandmije i periodu prije pandemije i da su trenutno najtraženiji lijekovi koji se koriste u hroničnoj terapiji.

“Najveća potražnja je i dalje za lijekovima koji se koriste u hroničnoj terapiji. Najveći broj ovih lijekova je na listi FZO RS, na njih se ne obračunava MP marža, te za lijekovima koji se koriste u simptomaskoj terapiji COVID 19 i terapiji drugih respiratornih oboljenja (analgetici, antipiretici, antitusici, antikoagulansi, sekretolitici..)”, naveli su za Aktu.

RTV Slon/Fena

RTV SLON

Pročitajte prvi vijesti iz Živinica na Vašem uređaju, pretplatite se sada.

Pročitajte više
Ostavite komentar

Vaša Email adresa neće biti objavljena.

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje Vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da se s tim slažete, ali možete odustati ako želite. Prihvatam Pročitaj više